
Godišnji plan upravljanja investicijama za 2026. godinu Slovenskog državnog holdinga, o kojem vlada još nije raspravljala, uključuje ponudu za kupnju Ljubljanske burze i osnivanje tvrtke Slovenske vode, koja će vjerojatno upravljati slovenskim vodotocima umjesto tvrtki za upravljanje vodama, neslužbeno smo doznali.
Planirano neizravno preuzimanje Ljubljanske burze, u vlasništvu Zagrebačke burze, koja upravlja istoimenom burzom u susjednoj državi, bila je jedna od najvrućih ekonomskih tema protekle godine.
Osnivanje nove burze Uz kupnju Ljubljanske burze – a stručnjaci procjenjuju da gotovo da
nema šanse da bi Zagrebačka burza prihvatila ponudu preuzimanja
Ljubljanske burze od strane Slovenije – očekuje se da će godišnji plan
upravljanja pripremiti i teren za osnivanje nove burze u Sloveniji. Neposredno prije nego što je vijeće ATVP-a na svojoj sjednici počelo
raspravljati o planiranom preuzimanju, vlada je odlučila da Fina, kao
budući kvalificirani dioničar Ljubljanske burze, nema pravo sudjelovanja
u smislu Zakona o bankama te da je njezina suglasnost potrebna za
preuzimanje kritične infrastrukture, što sada uključuje i Ljubljansku
burzu, ako je preuzme strana država ili tvrtka u većinskom vlasništvu
države. Nakon sjednice, ATVP je objavio da Fina ne ispunjava zakonske
kriterije za preuzimanje Ljubljanske burze. Nakon odbijanja davanja
suglasnosti za preuzimanje Ljubljanske burze, Fina je podnijela tužbu
Upravnom sudu, osporavajući odluku ATVP-a. Uz kupnju Ljubljanske burze – a stručnjaci procjenjuju da je
mogućnost da Zagrebačka burza prihvati ponudu preuzimanja Ljubljanske
burze od strane Slovenije gotovo nepostojeća – očekuje se da će godišnji
plan upravljanja pripremiti teren za osnivanje nove burze u Sloveniji. U
tu svrhu prvo bi se morala promijeniti zakonska regulativa, što
predlažu organizacije koje okupljaju male dioničare – Udruga malih
dioničara Slovenije (MDS) i Sveslovensko udruženje malih dioničara
(VZMD). Prema Zakonu o tržištu financijskih instrumenata, za povlačenje
dionica s burze trenutno je potrebna podrška tri četvrtine svih
dioničara tvrtke, ali u praksi je često izuzetno teško postići kvorum od
tri četvrtine kapitala prisutnog na glavnoj skupštini. Rast sredstava za regulaciju vodotoka Planirano osnivanje
tvrtke Slovenske vode posljedica je vladine inicijative usvojene prošle
godine za promjenu načina rada javnih komunalnih poduzeća u području
vode i vodne infrastrukture. Vlada je predložene promjene opravdala
rekavši da predstavljaju važan korak prema sveobuhvatnoj, stabilnijoj i
učinkovitijoj regulaciji voda. Opsežna sanacija nakon poplava
katastrofalnih poplava iz kolovoza 2023., istodobna provedba redovnih
zadataka komunalnog poduzeća, provedba investicija i uklanjanje
30-godišnjih kašnjenja u sistemskim, operativnim i provedbenim radovima
otkrili su uska grla u funkcioniranju institucija i ispunjavanju
zadataka uzrokovanih znatno povećanim obujmom ulaganja u regulaciju
vodotoka. Koncesije su posljednji put dodijeljene 2019. za upravljanje osam
vodnih područja, a rok im istječe sredinom ove godine. Ako se vladini
planovi ostvare, slovenskim vodotocima sada će upravljati država, po
uzoru na Slovenske državne šume (SiDG), gdje sami obavljaju otprilike
petinu poslova, a za ostatak angažiraju vanjske podizvođače. Koncesije su posljednji put dodijeljene 2019. za upravljanje osam
vodnih područja, a rok im istječe sredinom ove godine. Ako se vladini
planovi ostvare, slovenskim vodotocima sada će upravljati država, po
uzoru na Slovenske državne šume (SiDG), gdje sami obavljaju oko petinu
posla, a za ostatak angažiraju vanjske podizvođače. Sanacija Grupe Farma Ihan U planu upravljanja
za 2025. godinu, jedan od glavnih ciljeva bio je restrukturiranje Grupe
Farma Ihan kako bi se osiguralo stabilno i dugoročno održivo poslovanje
grupe, što će joj omogućiti da preuzme vodeću poziciju u svinjogojstvu u
Sloveniji i održi vertikalni poljoprivredni prehrambeni lanac, čime će
se osigurati povećanje sigurnosti hrane u Sloveniji. Sredinom godine SSH
je u Grupu Farma Ihan uložio osam milijuna eura svježeg kapitala, a
svoja potraživanja u iznosu od 4,4 milijuna pretvorio je u temeljni
kapital. Jedan od glavnih ciljeva prošle godine bio je i povećanje
produktivnosti tvrtki kojima upravlja paradržavni fond. U usporedbi s
2024. godinom, planirano je povećanje dodane vrijednosti po zaposleniku u
četiri upravljačka stupa: prometu, financijama, gospodarstvu i turizmu,
dok je u energetskom sektoru planirano smanjenje. Razlog tome je što
rezultati u energetskom sektoru uvelike ovise o volatilnosti energetskih
tržišta, te je planirano smanjenje dodane vrijednosti stoga bilo
povezano s očekivanim.
Vlasništvo
nad Zagrebačkom burzom je raspršeno, jedan od dva najveća vlasnika s
9,99% vlasničkog udjela je državna Financijska agencija (Fina), preko
koje se hrvatska država obvezala preuzeti Zagrebačku burzu, a time i
Ljubljansku burzu. Fina je dobila sve potrebne suglasnosti za planirano
preuzimanje, s izuzetkom suglasnosti Slovenske agencije za tržište
vrijednosnih papira (ATVP).